Posljedice dugotrajnog stresa – prepoznajte tihog ubojicu na vrijeme!

Posljedice dugotrajnog stresa – kolike mogu nastati štete ako se stres ne shvati ozbiljno?

Posljedice dugotrajnog stresa – Čovjeku se ne isplati nervirati oko dvije stvari: “one koju može promijeniti i one koju ne može” PLATON

Svi ga proživljavaju, svi pričaju o njemu, ali samo su se rijetki potrudili provjeriti što je zaista STRES? – izjavio je jedan od najpoznatijih istraživača područja, profesor Selye!

Profesor Selye, kanadski znanstvenik otkrio je da podražaji koje svakodnevno dobivamo, njihov utjecaj na emocionalna stanja, vegetativni živčani sustav i hormonalne funkcije u ozbiljnoj mjeri djeluju na stanje tijela. 

Selye je bio prvi istraživač koji je počeo znanstveno proučavati interakciju psihe i tijela, a ujedno je i prvi definirao pojam PSIHOSOMATSKIH bolesti!

Stresom se smatra ono stanje u kojem se na određeni utjecaj ( stresor ) kroz skup simptoma manifestiraju određeni biološki i tjelesni odgovori.

ŠTO MOŽE BITI STRESOR i KOJE SU POSLJEDICE DUGOTRAJNOG STRESA?

 

VANJSKI UTJECAJI

• promjena vanjskih prilika, temperatura, vlažnost zraka
• nedostatak kisika ( onečišćenja, visinske prilike )
• tjelesne ozljede
• buka
• mnoštvo ljudi, gužva
• infekcije
• promjena prehrambenih navika
• narkotici
• konzumacija droge ili alkohola
• pojačana tjelesna aktivnost, sport, naporni treninzi

ANTIPARAZITNA TERAPIJA kao odgovor na mnoge tegobe pogledajte OVDJE!

UNUTARNJI DOŽIVLJAJI, EMOCIJE

• ubrzani ritam ( užurbani život, mobilni telefoni, rokovi, brojne prilike )
• ubrzana komunikacija i neograničeni kanali informacija ( TV, radio, internet,društveni mediji )
• promjene ( životne situacije i okolnosti, radno mjesto, partnerski odnosi )
• rukovanje međuljudskim odnosima ( konflikti, rasprave, uspjeh )

ŠTO JE KRAJ PROCESA?

Što prije moramo prepoznati da nešto nije u redu i krenuti s terapijom kako bi opravak bio brži i potpuniji.

Stres se može opisati kroz tri faze koje ga točno opisuju:

ALARM – reakcija na opasnost

• uzbuna obrambenih mehanizama u odnosu na podražaj koji se dogodio npr. bježimo od psa koji laje.

Karakteristike: ubrzani rad srca i ubrzano disanje, pojačani rad muskulature i živčanog sustava.

Staje rad želuca i crijeva, nema svjesne urinarne aktivnosti. To stanje u IDEALNIM uvjetima traje kratko- minutama, satima ili danima, a nakon toga se organizam regenerira.

Potom slijedi odmor, spavanje i hranjenje te se uspostavlja tjelesna i duševna ravnoteža.

ADAPTACIJA 

Ako spomenuti utjecaj na organizam postane trajan onda govorimo o razdoblju adaptacije.

U biološkim procesima usmjerenim na obranu organizma, mogu se primijetiti tjelesne promjene.

U početku su to simptomi koje možda ne smatramo problemom npr. probavne smetnje ( nadutost, zatvor, proljev, problemi jetre…), simptomi dišnih puteva, hormonalne promjene, urinarne smetnje, upalni procesi, osjećaj hladnih ruku i nogu, ili pojava crvenila kože, iscrpljenost, umor, smetnje pri spavanju, napetost, eksplozivnost, poremećaj raspoloženja.

U tim procesima u prvi plan dolaze vegetativni živčani sustav i rad hormona kortizola.

Proces sindroma stresa je stalan te nema vremena i prilike za regeneraciju.

Posljedice dugotrajnog stresa se odražavaju na hormonalni sustav, vegetativno živčani sustav, razni simptomi vezani uz bubrege, srce, krvožilni sustav, pojavljuje se visoki tlak, reumatski bolovi, upalni procesi, napadaji panike, depresija te kancerogene promjene.

ISCRPLJIVANJE

Ne prestanu li štetni utjecaji završava adaptacija i započinje razdoblje iscrpljivanja.

Ovdje sada dolazi i do medicinski dokazanih promjena.

“Do sada mi nije bilo ništa ” riječi su kojima pacijenti najčešće reagiraju prilikom dolaska na liječničke terapije.

Ali pomnijom analizom proteklih tjedana ili mjeseci, dolazi se do zaključka da su postojali simptomi i ranije samo se na njih nije obraćala pozornost!

ŠTO MOŽEMO UČINITI ZA SMANJENJE OPTEREĆENOSTI?

• • držati se podalje od televizora, novina, loših vijesti
  • izbjegavati hranu bogatu ugljikohidratima, jer oni potiču izmjenu tvari i razdražljivost živčanog sustava
  • u potpunosti izbjegavati alkohol, droge i po mogućnosti kavu
  • postupno povećavati tjelesno opterećenje ( kod sportskih napora izniman dodatak prehrani OVDJE)
  • kreirati sustav koji umanjuje opterećenje stresom
  • osigurati odgovarajuću količinu sna
  • konzumaciju tekućine ( vode ) – voda s čistim prirodnim mineralnim tvarima pogledajte ovdje
  • konzumirati kvalitetnu hranu, bogatu bjelančevinama i povrćem ključnima za regeneraciju
  • ( regeneraciju organizma na staničnoj razini možete nadoknaditi i sa sokom od Aloe Vere Gela )

Uz propisanu terapiju možemo koristiti i dodatke prehrani!

Sredstva za spavanje i smirenje na neki način se mogu smatrati stresorima te ih smijemo koristiti samo kada nam zaista trebaju i prema liječničkim uputama!

Pripazimo i na zdravlje crijevne flore kako bismo smanjili promjene i štetu uzrokovanu stresom – hranimo se zdravo! ( obogatite crijevnu floru kvalitetnim probiotikom )

BITNO JE PLANIRATI PROMJENE ŽIVOTNIH NAVIKA JER NAS JE DO LOŠEG STANJA DOVEO UPRAVO DOSADAŠNJI NAČIN ŽIVLJENJA!